Srebrnolisna lipa (Tilia tomentosa Moench) smatra se važnom vrstom drveća u borbi protiv klimatskih promjena, a također je vrlo cijenjena u hortikulturi. Cilj istraživanja je utvrditi postojanje interpopulacijske i intrapopulacijske varijabilnosti svojstava ove vrste u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Mjerena su morfološka svojstva listova srebrnolisne lipe iz doline rijeke Sane (dva lokaliteta), kanjona rijeke Neretve (dva lokaliteta), te Nacionalnog parka „Fruška gora” (dva lokaliteta), sa trideset stabala po lokalitetu i 30 listova po stablu. Prosječna vrijednost duljine peteljke za sve populacije iznosi 40,3 mm, duljine plojke 111,0 mm, širine plojke 90,7 mm, udaljenosti prve desne razvijene žile od baze lista 0,3 mm, kut prve desne razvijene žile sa središnjom žilom 47,7°, duljina središnje žile 90,4 mm, odnos duljiina/širina plojke 1,3, odnos širina/duljiina plojke 0,8, ukupna duljina središnje žile sa petiolom 130,7 mm, duljina središnje žile/duljina peteljke 2,5, duljina peteljke/ukupna duljina središnje žile i peteljke 0,3. Najveći broj jedinki imao je dva primarna zupca po 1 cm duljine ruba lista. Analiza varijance za svojstva lista pokazala je da postoje statistički značajne razlike za sva svojstva lista po populacijama, dok je Dankanov test pokazao razdvajanje svih populacija u odvojene skupine za većinu svojstava. S obzirom na značaj srebrnolisne lipe kao vrste prilagodljive na klimatske promjene, kao i medonosne i vrste cijenjene u hortikulturi, potrebno je proširiti istraživanja na veći broj populacija, te provesti istraživanja na molekularnoj razini.